Eksplozija e cigareta u d epu

https://neoproduct.eu/hr/chocolate-slim-jedinstveni-koktel-slimming-s-okusom-najbolje-cokolade/

Eksplozija se izra¾ava kao vrlo brza reakcija oksidacije ili razgradnje, koja raèuna na veliko izgaranje zapaljivih plinova, para, zapaljivih tekuæina ili pra¹ina ili vlakana u atmosferi, ¹to uzrokuje poveæanje temperature ili tlaka zajedno s udarnim valovima i akustiènim uèincima.

Eksplozija se odvija u precizno definiranim uvjetima, i dobro kada se koncentracija zapaljive sirovine susreæe u toèno odreðenom rasponu, ¹to je odreðeno moguæno¹æu eksplozije. Koncentracija zapaljive komponente u navedenom eksplozivnom podruèju neæe uzrokovati eksploziju. Da bi se stvorila eksplozija, preporuèuje se vi¹e od jedne energije, èiji inicijator mo¾e ¾ivjeti takve èimbenike kao ¹to su iskre koje su nastale tijekom rada strojeva i elektriènih instalacija, elemente instalacija grijanih do vrlo vrijednih temperatura, atmosferskih i elektrostatièkih pra¾njenja. Ta energija odreðena je svjetlosnom energijom paljenja i naziva se puno osjetljive energije kondenzatora u elektriènom podruèju, koja otopina mo¾e zapaliti smjesu i ponoviti plamen pod specifiènim uvjetima ispitivanja. Sigurnosni ureðaji za eksploziju su ureðaji otporni na eksploziju koji su namijenjeni za karijeru na posebno eksplozivnim udaljenostima.

Vrijednost najmanje energije paljenja je parametar koji æe se kupiti za procjenu opasnosti od eksplozije, koji dolazi iz izvora u podruèju, kao ¹to su elektriène, elektrostatièke iskre, iskre, koje nastaju iz kapacitivnih ili induktivnih elektriènih krugova, kao i mehanièke iskre.

Gorivo ¾eli brojiti pristup s oksidantom, a pokretanje izgaranja zahtijeva inicijalni faktor. Jo¹ je gore da se pokrene eksplozija pra¹ine nego eksplozija plina. Plin se spontano pretvara u atmosferu zbog difuzije, a mehanièko mije¹anje je korisno za stvaranje oblaka pra¹ine. Minimiziranje prostora eksplozije pogoduje eksplozivnosti eksplozije, dok se uspjeh pra¹ine uzima kao èimbenik koji pridonosi njegovom stvaranju. Meðu plinovima s oksidansima koji postoje umjesto kisika, npr. Fluor. Tekuæine koje su oksidanti ukljuèuju perklorna kiselina, vodikov peroksid i meðu krutim tvarima su: amonijev nitrat, metalni oksidi. Goriva su prvenstveno sve tekuæine, plinovi, ali i krute tvari.